‘A’AHI ‘AE ‘AMAPASITOA ‘AMELIKA KI TONGA
Na’e ‘a’ahi mai foki ‘ae ‘Amapasitoa ‘Amelika ka ‘oku ‘ofisi ‘i Suva,
he uike ‘oe ‘aho 4 ‘o Siulai. Koe ‘uhinga lahi ‘ene ‘a’ahi mai ko’eni
koe katoanga’i ‘oe ‘aho fakafonua ‘o ‘Amelika ‘i Tonga ni ‘ihe vakatau
koe USS JOHN PAUL JONES, ‘aia na’e ‘i Tonga ni he taimi koia. Na’e
fakahoko ai ‘ihe JOHN PAUL JONES ha fakaafe ‘ae kapiteni moe ‘Amapasitoa kihe kau taki fonua, lotu moe tafa’aki fakapisinisi. Na’e
kau ‘ihe fakaafe ni ‘ae ‘Eiki Minisita Mo’ui mo Tokoni Palemia, Toketa
Viliami Tangi kae’uma’a ‘ae kau minisita moe kainga lotu meihe Mamonga
moe hou’eiki falealea moe kau pisinisi.
Na’e fakafoki leva ‘ae fakafe ni ‘ehe ‘Eiki Minisita ki Muli, Sonatane
Tu’akinamolahi Tupou, ma’ae pule’anga Tonga ‘ihe ‘aho 5 Siulai, ‘o kau
mai ai ‘ae ‘Amapasitoa Larry Dinger moe Pule Peace Corps ‘i Tonga ni,
Jefferey Cornish. Na’e ‘iai foki ‘ae pule ‘oe Tau Malu’i Fonua ‘a
Tonga Pilikatia Seniale Tau’aika ‘Uta’atu, kae’uma’a ‘ae Sekelitali
Pule moe Sekelitali Le’ole’o kihe Kapineti, Paula Ma’u. ‘Oku mahu’inga
foki ‘ae fakahoko mai ko’eni ‘ae fakalangilangi’i ‘ae ‘aho fakafonua
‘o ‘Amelika ki Tonga, he ‘oku ne fakamahino ai ‘ae kei vaofi ‘ae ongo
fonua ni.
‘Ihe lea ‘ae ‘Amapasitoa lolotonga ‘ae ngaahi fakaafe ni, na’ane pehe
koe va vaofi eni ‘o Tonga mo ‘Amelika ‘ihe hisitolia ‘o ‘etau
fengaue’aki. Kuo kanoni’aki ia ‘ae kau ‘a Tonga kihe fakamelino ‘i
‘Iulaki moe ngaahi fonua kehekehe pe ‘i mamani, hange koe ‘Otu
Solomone mo Bougainville ‘i Papua Niukini. ‘Oku toe fu’u vaofi ange ‘ae fengaue’aki ‘ae ongo Tau Malu’i Fonua pea ‘oku ‘oatu ai ‘e Tonga
ni ‘ene kau sotia ‘o ako’i ‘i ‘Amelika.
Ko hono mahu’inga foki ‘ae ngaahi fengaue’aki pehe ni ‘ae Taumalu’i
Fonua ‘a Tonga mo ‘Amelika, kae’uma’a ‘ae ngaahi fonua hau hange ko
Falanise, ‘Aositelelia mo Nu’usila, he ‘oku malu ai ‘ae fonua meiha ‘oho meiha fonua muli, lava ai ke fakamelino’i ‘ae moveuveu he fonua
‘aki ha sipinga faka polofesinale mo mahino pea lava ai ‘etau tamaiki ‘o ako mei muli ‘ae ngaahi ‘ilo kehekehe ‘oku ‘aonga kihe langahake ‘aki ‘enau ‘ilo moe fakalakalaka faka’ekonomika ‘a honau fonua. ‘Ikai
ke ngata pe ai, ka ‘oku ma’u ‘ae pa’anga lahi ‘a Tonga ni meihe ngaahi
folau atu ‘ae tamaiki moe folau mai ‘ae kau ‘a’ahi kehekehe he mala’e
fakakautau moe ngaahi vakatau pehe ni.
More Pictures of this event here